Zaštite zdravlje od vrućine
Prilikom nadolazećih vrućina donosimo preporuke Hrvatskog Crvenog Križa o načinima na koje se zaštititi od negativnih učinaka vrućine.
Rashladite svoj dom
Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati,
zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu
temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu,
odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.
Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite
rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i
spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite
sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno
sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se
na taj način povećava vlažnost zraka.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi
trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka
iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike
vrućine.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.
Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u
hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je
obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
Potražite sjenu u hladu.
Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu
brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim
faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene
vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to
upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne
bolesti.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom,
zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.
Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir
širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.
Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli
akumulaciju topline.
Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i
napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće manje obroke.
Pomozite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije
osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i
aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i
oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav
utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i
ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i
skladištenju lijeka.
Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i
imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u
nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po
vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U
slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe
duže traju.
Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno
razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku
pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor,
podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem
(hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od
25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne
spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba
bez svijesti postavite ju u bočni položaj.
Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
Važni telefonski brojevi:
Hitna medicinska služba - 194
Europski broj za hitne službe - 112